Vodozemci razumiju najprimitivnija skupina kralježnjaka. Njihovo ime znači "dvostruki život" (anfi = oboje i bios = život) i oni su ektotermne životinje, odnosno ovise o vanjskim izvorima topline kako bi kontrolirali svoju unutarnju ravnotežu. Nadalje, oni su anamnioti, poput riba; To znači da njihovim embrijima nedostaje membrana koja ih okružuje: amnion.
S druge strane, evolucija vodozemaca i njihov prijelaz iz vode na kopno, dogodio se milijunima godina. Vaši su preci živjeli otprilike 350 milijuna godina, kasni devon, a tijela su im bila robusna, a noge široke i spljoštene s mnogo prstiju. To su bili Acanthostega i Icthyostega, koji su bili prethodnici svih tetrapoda koje danas poznajemo. Rasprostranjene su u cijelom svijetu, iako nisu prisutne u pustinjskim regijama, u polarnim i antarktičkim zonama te na nekim oceanskim otocima. Nastavite čitati ovaj članak sa stranice Better-Pets.net i znat ćete sve karakteristike vodozemaca, njihove posebnosti i stilove života.
Što su vodozemci?
Vodozemci su tetrapodni kralježnjaci, odnosno imaju kosti i četiri udova. To je najčudnija skupina životinja, budući da prolaze kroz metamorfozu koja im omogućuje prelazak iz stadija larve u stadij odrasle osobe, što također znači da tijekom života imaju različite mehanizme disanja.
Vrste vodozemaca
Postoje tri vrste vodozemaca, koje su klasificirane na sljedeći način:
- Vodozemci iz reda Gymnophiona: u ovoj skupini postoje samo cecilijanci čije tijelo nalikuje crvu, ali s četiri vrlo kratka udova.
- Vodozemci iz reda Caudata: su svi oni vodozemci koji imaju rep, poput daždevnjaka i tritona.
- Vodozemci iz reda Anura: nemaju rep i najpoznatiji su. Neki primjeri su žabe i žabe.
Glavne karakteristike vodozemaca
Među karakteristikama vodozemaca ističu se sljedeće:
Metamorfoza vodozemaca
Vodozemci imaju određene posebnosti u svom načinu života. Za razliku od ostalih tetrapoda, oni prolaze kroz proces koji se naziva metamorfoza u kojem ličinka, odnosno punoglavac, postaje punoljetna te ide od škrge do plućnog disanja. Tijekom tog procesa dolazi do svih vrsta strukturnih i fizioloških promjena u kojima se organizam priprema za prelazak iz vodenog života u kopneni.
Jaje vodozemaca stavlja se u vodu pa kad se ličinka izlegne ima škrge za disanje, rep i kružna usta za hranu. Nakon nekog vremena provedenog u vodi bit će spreman za metamorfozu, gdje prolazi kroz dramatične promjene u rasponu od nestanak repa i škrga, kao u nekih daždevnjaka (Urodelos), do dubokih promjena u organskim sustavima, kao u žaba (Anuros). Isto događa se sljedeće:
- Razvoj prednjih i stražnjih udova.
- Razvoj koštanog kostura.
- Rast pluća.
- Razlikovanje ušiju i očiju.
- Promjene na koži
- Razvoj drugih organa i osjetila.
- Neuronski razvoj.
Međutim, neke vrste salamandera mogu bez metamorfoze i dosegnu stadij odrasle osobe s karakteristikama ličinki, poput prisutnosti škrga, pa će izgledati kao mala odrasla osoba. Taj se proces naziva neotenija.
Koža vodozemaca
Svi moderni vodozemci, odnosno Urodelos ili Caudata (daždevnjaci), Anuros (žabe) i Gimnofiona (cecilijanci), zajednički se nazivaju Lissanphibia, a ovaj naziv potječe od činjenice da su te životinje nedostaju im ljuske na koži, pa je "gola". Nemaju drugu kožnu prevlaku poput ostalih kralježnjaka, bilo da se radi o dlakama, perju ili ljusci, s izuzetkom cecilijanaca čija je koža prekrivena vrstom "dermalne ljuskice".
Drugo, koža joj je vrlo tanka, koji olakšava disanje kože, propustan je i osigurava se bogatom vaskularizacijom, pigmentima i žlijezdama (u nekim slučajevima otrovnim) koji im omogućuju da se zaštite od abrazije okoline i od drugih pojedinaca, djelujući kao njihova prva linija obrane .
Mnoge vrste, poput dendrobatida (žabe otrovne strijele), imaju vrlo svijetle boje to im omogućuje da daju "upozorenje" svojim grabežljivcima, budući da su vrlo uočljivi, ali ta je boja gotovo uvijek povezana s otrovnim žlijezdama. To se u prirodi naziva životinjski aposematizam, što je u osnovi boja upozorenja.
Kostur i udovi vodozemaca
Ova skupina životinja ima velike varijacije u pogledu svog kostura u odnosu na ostale kralježnjake. Tijekom svoje evolucije izgubili i izmijenili mnoge kosti prednjih udova, ali je u slučaju struka znatno razvijeniji.
Prednje noge imaju četiri prsta, a stražnje pet, a izdužene su za funkcija skakanja ili plivanja, osim kod cecila, koje su zbog fosilnog načina života izgubile zadnje udove. S druge strane, ovisno o vrsti, stražnje se noge mogu prilagoditi i za skakanje i plivanje, ali i za hodanje.
Usta vodozemaca
Usta vodozemaca karakteriziraju sljedeće:
- Slabi zubi
- Velika i široka usta.
- Mišićav i mesnat jezik.
Jezik vodozemaca olakšava im hranjenje, a kod nekih vrsta mogu ih projicirati prema van kako bi uhvatili svoj plijen.
Hranjenje vodozemaca
Odgovor na pitanje što jedu vodozemci pomalo je dvosmislen, budući da se hranjenje vodozemaca hrani varira ovisno o dobi, koji se mogu hraniti vodenom vegetacijom u fazi larvi, te malim beskičmenjacima u odrasloj dobi, kao što su:
- Crvi
- Insekti
- Pauci
Postoje i grabežljive vrste koje se mogu hraniti mali kralježnjaci, poput riba i sisavaca, na primjer, žaba (pronađena u skupini anurana) koja je lovac na straži i mnogo se puta može čak i ugušiti pri pokušaju gutanja prevelikog plijena.
Disanje vodozemaca
Vodozemci posjeduju škržno disanje (u fazi larve) i kožni zahvaljujući svojoj tankoj i propusnoj koži koja im omogućuje prijenos plinova. Međutim, odrasli također imaju plućno disanje, a kod većine vrsta kombiniraju oba oblika disanja tijekom svog života.
S druge strane, nekim vrstama daždevnjaka potpuno nedostaje plućno disanje, pa koriste samo izmjenu plinova kroz kožu, a to je često presavijeno, pa se povećava površina izmjene.
Za više informacija možete pogledati ovaj drugi članak Better-Pets.net o tome gdje i kako dišu vodozemci?
Reprodukcija vodozemaca
Vodozemci imaju odvojenih spolovaDrugim riječima, oni su dvodomni, a u nekim slučajevima postoji spolni dimorfizam, što znači da se mužjak i ženka mogu razlikovati. Gnojidba je uglavnom vanjska u anuranama, a unutarnja u urodelima i gimnastikama. Oni su jajašca i jaja se talože u vodu ili u vlažno tlo kako bi se izbjeglo isušivanje, no u slučaju daždevnjaka, mužjak ostavlja na podlozi paket sperme, nazvan spermatofor, koji će kasnije sakupiti ženka.
Jaja vodozemaca stavljaju se unutra pjenasto tijesto proizvodi roditelj, a zauzvrat može biti zaštićen a želatinozna membrana što ih također štiti od patogena i predatora. Mnoge vrste imaju roditeljsku skrb, iako su oskudne, a ograničeno je na prijevoz jaja u ustima ili punoglavca na leđima te njihovo pomicanje ako je u blizini grabežljivac.
Osim toga, imaju kanalizacija, kao i gmazovi i ptice, a samo kroz ovaj kanal dolazi do razmnožavanja i izlučivanja.
Ostale karakteristike vodozemaca
Osim navedenih karakteristika, vodozemce odlikuju i sljedeće:
- Trokomorno srce: imaju trokomorno srce, s dvije pretklijetke i klijetkom te dvostrukom cirkulacijom kroz srce. Koža mu je jako vaskularna.
- Oni ispunjavaju usluge ekosustava: budući da se mnoge vrste hrane kukcima koji mogu biti štetnici za neke biljke ili prijenosnici bolesti poput komaraca.
- Dobri su bioindikatori: neke vrste mogu dati podatke o okolišu u kojem žive budući da u svojoj koži nakupljaju otrovne tvari ili patogene. To je uzrokovalo smanjenje njihove populacije u mnogim regijama planeta.
- Velika raznolikost vrsta: U svijetu postoji više od 8.000 vrsta vodozemaca, od kojih više od 7.000 odgovara anuranima, oko 700 vrsta urodela i više od 200 odgovara gimnofionima.
- U opasnosti od izumiranja: značajan broj vrsta je ranjiv ili je u opasnosti od izumiranja zbog uništavanja njihovog staništa i bolesti koja se naziva chitridiomycosis, a uzrokovana je patogenom gljivicom chytrid, Batrachochytrium dendrobatidis, što drastično briše njihovu populaciju.
Ako želite pročitati više članaka sličnih Karakteristike vodozemaca, preporučujemo da uđete u naš odjeljak zanimljivosti o životinjskom svijetu.
Bibliografija- Alford, R.A i S.J Richards. (1999.). Globalno opadanje vodozemaca: problem primijenjene ekologije. Stranice 133-165 u Godišnjem pregledu ekologije i sistematike. Godišnje recenzije, Palo Alto.
- Heatwole, H. i Rowley, J. (ur.). (2018). Status očuvanja i pad vodozemaca: Australija, Novi Zeland i pacifički otoci. CSIRO IZDAVAŠTVO.
- Hickman, C. P., Ober, W. C. & Garrison, C. W. (2006). Sveobuhvatna načela zoologije, 13. izdanje. McGraw-Hill-Interamericana, Madrid. 1022 str.
- Kardong, K. V. (2007). Kralježnjaci: Usporedna anatomija, funkcija i evolucija. McGraw Hill, Interamericana. 782 str.
- Marin, J., & Hedges, S. B. (2016.). Vrijeme najbolje objašnjava globalne varijacije u bogatstvu vrsta vodozemaca, ptica i sisavaca. Biogeografski časopis, 43 (6), 1069-1079.
- Wake, D. B., & Koo, M. S. (2018). Vodozemci. Current Biology, 28 (21), 1237-1241.
