Lastavice su, zajedno sa zrakoplovima i muhavcima, insekti insekti koji prelaze naše nebo tijekom proljeća i ljeta. Ove životinje migriraju. Tijekom hladnih mjeseci na sjevernoj hemisferi, ove ptice su na jugu, na mjestima poput Afrike, Argentine, pa čak i Australije, a kad počne vrućina, vraćaju se na svoja mjesta za gniježđenje, na sjeveru.
U ovom članku Better-Pets.net ćemo govoriti o vrste lastavica koje postoje, njihove glavne karakteristike, hrana, vrste koje postoje i mnoge druge zanimljivosti koje ćete voljeti znati.
Osobine lastavica
Lastavice, poput aviona, pripadaju obitelj Hirundinidae. Ove ptice karakteriziraju fusiformno tijelo, odnosno izduženo i eliptično tijelo, poput vretena. Krila su mu vrlo duga, obično dulja od tijela. Rep je, u većini slučajeva, račvan, u obliku slova "V".
Kljun mu je vrlo mali, ali kad ga otvorite, možete vidjeti da su usta, za usporedbu, ogromna. Nešto bitno za njihov način prehrane.
Lastavice žive u mnoštvo različitih staništa, od pustinja do stepe, prolazeći uz obalne šume, usjeve ili livade. Za izgradnju svojih gnijezda potrebno im je samo malo blata. Neke vrste, kao npr obična lastavica (Hirundo rustica), žive na gotovo svim kontinentima u svijetu.
Što lastavice jedu?
Lastavice su insektožderne životinje i stoga su njihova glavna hrana kukci, ali kako se lastavice zapravo same hrane? Kao što smo rekli, lastavice imaju vrlo mali kljun, ali im je otvor za usta razmjerno velik. Ove životinje, kad su u letu, otvaraju usta i mnoštvo malih insekata uvlači se u njega.
Kukci kojima se hrane lastavice zovu se "aeroplankton". Milijuni malih člankonožaca koji se kreću zrakom, poput komaraca. Lastavice su naši saveznici u borbi protiv ovih dosadnih insekata koji sišu krv tijekom dugih ljetnih popodneva.
Obična lastavica
Budući da postoje više od 70 vrsta lastavica, usredotočit ćemo se na običnu lastavicu (Hirundo rustica), vrlo kozmopolitska ptica. Žive na svim kontinentima minus Antarktika. Lastavice koje se gnijezde u Sjevernoj Americi, zimuju u Južnoj Americi, one koje se razmnožavaju u Europi, hladne mjesece provode u Africi i, uobičajene lastavice koje se gnijezde u Aziji, migriraju u najjužnija područja istog kontinenta, a neke dopiru do sjeverno od Australije.
Staje lastavice imaju a crno perje s plavkastim metalnim podtonom. Trbuh je krem boje. Čelo i vrat su crveni, a na kraju repa, uz dorzalno područje, predstavljaju niz bijelih ovala kada ga ispruže. Krila su im crna, duga i šiljasta, što im omogućuje da budu vrlo vješti u letenju.
Do lastavica vole živjeti na otvorenim prostorima, gdje postoje ljudske zgrade za izgradnju njihovih gnijezda. Osim toga, potrebno im je prisutnost vode u blizini da naprave blato koje će zajedno sa svojom slinom oblikovati gnijezdo.
Jesu li gnijezda lastavica zaštićena?
Obje lastavice, avioni ili brzaci, jesu životinje zaštićene kraljevskim dekretom, uz ostale europske i nacionalne direktive. To znači da ne pripadaju lovačkoj fauni, ne mogu se loviti niti zlostavljati. Ali što je s njihovim gnijezdima?
Postoji nacionalni zakon koji to propisuje štiti i jaja i mladunce ovih životinja i, prema tome, njihova gnijezda. Ako se gnijezda ovih ptica unište ili oštete, učinio bi se ozbiljan prekršaj za koji je propisana kazna novčane kazne od 5.001 do 200.000 eura.
Zbog svega toga, gnijezda se ne mogu ukloniti nakon što se sagrade, samo pod određenim okolnostima i uz odobrenje nadležnog autonomnog tijela. Sve dok u to vrijeme ne uzgajaju životinje.
Moramo se sjetiti da nam ova vrsta ptica donosi samo dobrobiti, vrlo su učinkovite kukcojede, sposobne za grabež više od 600 komaraca po pojedincu po noći. Sjetimo se i da komarci djeluju kao prijenosnici više bolesti koje prenose na pse i ljude.
Postoje načini kako spriječiti da njihov izmet ošteti fasade zgrada. Osim toga, ovi izmeti savršeno su gnojivo za biljke, pa je njihovo nakupljanje, sakupljanje i prerada dobrobit za sve.
Popis vrsta lastavica
Različite vrste lastavica razvrstane su prema nekoliko karakteristika, među njima su:
- Oblik njihovih gnijezdaNeki su pločasti, drugi su kružni s izduženom cijevi, drugi su jednostavno kružni s rupom, drugi su potpuno cjevasti, neke vrste ne grade gnijezda i umjesto toga koriste prirodne šupljine itd.
- Bojanje njihovog perja: postoje dvobojne, bijele i crne lastavice, druge vrste su potpuno crne, neke imaju glavu i hrpu narančastih tonova, neke vrste imaju smeđe tonove …
- Veličina ili raspon krila: raspon krila različitih vrsta lastavica oscilira između 10 i 20 centimetara.
Postoji 75 vrsta lastavica:
- Siva lastavica (Pseudhirundo griseopyga)
- Lastavica sa bijelim leđima (Cheramoeca leucosterna)
- Lastavica Mascareñas (Bourbon phedina)
- Lastavica iz Konga (Phedina brazzae)
- Dvobojna lastavica (Bicolor tachycineta)
- Južnjačka lastavica (Progne elegans)
- Smeđa lastavica (Progne tapera)
- Barranquera lastavica (Notiochelidon cyanoleuca)
- Ventriparda lastavica (Mišji notiohelidon)
- Lastavica mangrove (Tachycineta albilinea)
- Tumbes lastavica (Tachycineta stolzmanni)
- Bijela glava lastavica (Psalidoprocne albiceps)
- Crna lastavica (Psalidoprocne pristoptera)
- Fanti lastavica (Psalidoprocne obscura)
- Bjelokrilna lastavica (Tachycineta albiventer)
- Bijela obrva lastavica (Tachycineta leucorrhoa)
- Lastavica s lastavicomPsalidoprocne nitens)
- Kamerunska lastavica (Psalidoprocne fuliginosa)
- Čileanska lastavica (Tachycineta leucopyga)
- Zlatna lastavica (Tachycineta euchrysea)
- Morsko-zelena lastavica (Tachycineta thalassina)
- Bahamska lastavica (Tachycineta cyaneoviridis)
- Karipska lastavica (Progne dominicensis)
- Sinaloanska lastavica (Progne sinaloae)
- Gvinejska lastavica (Hirundo lucida)
- Angolska lastavica (Hirundo angolensis)
- Lastavica sivih grudi (Progne chalybea)
- Galapagoska lastavica (Skromni progne)
- Peruanska lastavica (Progne murphyi)
- Ljubičasta lastavica (Progne subis)
- Kubanska lastavica (Progne cryptoleuca)
- Lastavica dugih nogu (Notiochelidon flavipes)
- Crnoglava lastavica (Notiochelidon pileata)
- Andska lastavica (Haplochelidon andecola)
- Lastavica bijelog lica (Atticora fasciata)
- Vratna lastavica (Atticora melanoleuca)
- Lastavica s bijelim nogama (Neochelidon tibialis)
- Gorgirrufa lastavicaStelgidopteryx ruficollis)
- Lastavica s kestenastom glavom (Alopochelidon fucata)
- Štala lastavica (Hirundo rustica)
- Pacifička lastavica (Hirundo tahitica)
- Piljena lastavica (Stelgidopteryx serripennis)
- Lastavica Nilgirija (Hirundo domicola)
- Australska lastavica (Hirundo neoxena)
- Hrabra lastavicaHirundo nigrita)
- Lastavica stabla (Petrochelidon nigricans)
- Lasta lasta (Petrochelidon pyrrhonota)
- Lastavica iz malog gradaPetrochelidon fulva)
- Štala lastavica (Hirundo leukosom)
- Bjelorepa lastavica (Hirundo megaensis)
- Crveno-crna lastavica (Hirundo nigrorufa)
- Mrzovoljna lastavicaCecropis semirufa)
- Senegalska lastavica (Cecropis senegalensis)
- Dáurska lastavica (Cecropis daurica)
- Bijela grla (Hirundo albigularis)
- Etiopska lastavica (Hirundo aethiopica)
- Lastavica s dugim repomHirundo smithii)
- Plava lastavica (Hirundo atrocaerulea)
- Šrilankanska lastavica (Cecropis hyperythra)
- Sahel Lastavica (Cecropis domicella)
- Biserna lastavica (Hirundo dimidiata)
- Lastavica mrkoglave glaveCecropis cucullata)
- Abesinska lasta (Cecropis abyssinica)
- Divlja lastavica (Petrochelidon fuliginosa)
- Indijska lastavica (Petrochelidon fluvicola)
- Progutaj Ariel (Petrohelidon ariel)
- Prugasta lastavica (Cecropis striolata)
- Mrzovoljna lastavica (Cecropis badia)
- Lastavica s crvenim grlom (Petrochelidon rufigula)
- Preussova lastavica (Petrochelidon preussi)
- Lastavica Crvenog mora (Petrochelidon perdita)
- Južnoafrička lastavica (Petrohelidon spilodera)
- Lastavica krhkog vrataPetrochelidon rufocollaris)
Ako želite pročitati više članaka sličnih Vrste lastavica - Karakteristike i hranjenje, preporučujemo da uđete u naš odjeljak zanimljivosti o životinjskom svijetu.
BibliografijaBirdLife International 2016. Hirundo rustica. Crveni popis ugroženih vrsta IUCN -a 2016: e.T22712252A87461332.
Vodič za ptice Španjolske. Štala lastavica (Hirundo rustica) (2008). SEOBirdLife.
Zakon 42/2007 od 13. prosinca o prirodnoj baštini i bioraznolikosti. Poglavar države. BOE br. 299, od 14. prosinca 2007. godine.
Kraljevskim dekretom 139/2011 od 4. veljače za izradu Popisa divljih vrsta pod posebnim režimom zaštite i Španjolskog kataloga ugroženih vrsta. Ministarstvo okoliša, ruralnih i pomorskih poslova. BOE br. 46 od 23.02.2011.
Svensson, L. (2010). Vodič za ptice Španjolska, Europa i mediteranska regija. Stockholm, Švedska. Izdanja Omega, 2ª.
