10 životinja koje su klimatske promjene najviše pogodile - FOTOGRAFIJE

Trenutno postoje različiti globalni ekološki problemi koji izazivaju alarmantan utjecaj na planet. Jedna od njih su klimatske promjene, koje možemo definirati kao promjenu klimatskih obrazaca na globalnoj razini, proizvod globalnog zagrijavanja uzrokovanog djelovanjem ljudskih bića. Unatoč pokušajima nekih sektora da dovedu u ovo sumnju, znanstvena zajednica je jasno stavila do znanja stvarnost problema i štetne posljedice s kojima se moramo suočiti.

Među raznim nepovoljnim učincima uzrokovanim klimatskim promjenama nalazimo utjecaj raznolikosti životinja, budući da na njega snažno utječu promjene klime u mnogim njegovim staništima, koje u nekim slučajevima čak i pritiskaju do točke izumiranja. Na Better-Pets.net pokazujemo vam članak o životinje najviše pogođene klimatskim promjenama pa znaš što su. Nastavi čitati!

Kako klimatske promjene utječu na životinje?

Povećanje koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi uzrokuje stalni rast prosječne temperature zemlje i posljedično dovodi do niza različitih promjena koje poznajemo kao klimatske promjene. Kako se vremenski obrasci mijenjaju, kao rezultat gore navedenog dolazi do niza okolnosti koje na kraju utječu na životinje.

Klimatske promjene utječu na životinje na različite načine, upoznajmo neke od njih:

• Mala kiša: postoje regije u kojima se zbog klimatskih varijacija kiša počela smanjivati. Stoga je dostupnost vode za životinje tendencija niže jer se ne samo da se troši manje vode, već su i vodena tijela poput jezera, rijeka i prirodnih ribnjaka, vitalnih za razvoj određenih vrsta, ograničena.
• Bujne kiše: u drugim područjima javljaju se bujične kiše, često povezane s klimatskim pojavama poput uragana i tornada, koje nedvojbeno utječu na bioraznolikost životinja u tom mjestu.
• Smanjenje kape leda u polarnim zonama: značajno utječe na bioraznolikost životinja koja se razvija na ovim područjima, budući da su prilagođena i ovise o prirodnim uvjetima koji karakteriziraju arktičke prostore planeta.
• Temperatura inkubacije: neke životinje koje se razmnožavaju jajno, kopaju u zemlju kako bi položile jajašca, čineći to u toplijim područjima nego što je uobičajeno, mijenjaju se prirodni reproduktivni procesi nekih vrsta.
• Varijacije temperature: Utvrđeno je da su određene vrste koje prenose bolesti kod životinja proširile svoj raspon rasprostranjenosti, kao rezultat temperaturnih varijacija.
• Vegetacija: promjenom klime u staništima dolazi do izravnog utjecaja na vegetaciju koja je dio prehrane raznih lokalnih životinja. Dakle, ako se smanji ili promijeni, fauna koja o tome ovisi je alarmantno pogođena jer im je hrane malo.
• Toplinski porasti u oceanima: utječu na morske struje, o kojima mnoge životinje ovise slijedeći svoje migracijske putove. S druge strane, to također utječe na reprodukciju određenih vrsta na tim staništima, što u konačnici utječe na trofičke mreže ovih ekosustava.
• Ugljični dioksid apsorbira se u oceanima: Povećanjem ovih koncentracija došlo je do zakiseljavanja morskih tijela, mijenjajući kemijske uvjete staništa mnogih vrsta životinja na koje ova promjena utječe.
• Klimatski učinak: potječe u mnogim slučajevima prisilnom migracijom različitih vrsta u druge ekosustave koji za njih nisu uvijek najprikladniji.

Životinjske vrste u opasnosti od izumiranja zbog klimatskih promjena

Evo nekih životinjskih vrsta kojima prijeti izumiranje zbog klimatskih promjena:

• Polarni medvjed (Ursus maritimus): Jedna od kultnih vrsta na koju klimatske promjene najviše utječu je polarni medvjed. Na životinju snažno utječe smanjenje ledene ploče koja joj je potrebna za kretanje i pronalaženje hrane. Anatomske i fiziološke karakteristike ove životinje prilagođene su nastanjivanju ovih ledenih ekosustava, pa povišenje temperature mijenja i njihovo zdravlje.
• Koralji: To su životinje koje pripadaju vrsti cnidarija i nastanjuju kolonije koje se obično nazivaju koraljnim grebenima. Porast temperature i zakiseljavanje oceana utječu na ove životinje, koje su jako osjetljive na te varijacije. Trenutno u znanstvenoj zajednici postoji konsenzus o visokom stupnju globalne afektacije koju koralji imaju kao posljedicu klimatskih promjena.^[1]
• velika Panda (Ailuropoda melanoleuca): Ova životinja izravno ovisi o hrani od bambusa, budući da mu je praktički jedini izvor prehrane. Između ostalih razloga, sve procjene ukazuju na to da klimatske promjene uzrokuju značajne promjene u staništu divovske pande, smanjujući dostupnost hrane.
• Morske kornjače: Nekoliko vrsta morskih kornjača u opasnosti je od izumiranja zbog klimatskih promjena. Na primjer, kožnata kornjača (Dermochelys coriacea) i glavatu kornjaču (Caretta caretta).
  S jedne strane, porast razine mora, kao posljedica topljenja polova, uzrokuje poplave u područjima gniježđenja kornjača. Također, temperatura utječe na određivanje spola, pa njeno povećanje više zagrijava pijesak i mijenja njegov udio u kornjačama. Osim toga, razvoj oluja također utječe na područja gniježđenja.
• Snježni leopard (Panthera uncia): ova mačka prirodno živi u ekstremnim uvjetima, a klimatske promjene prijete snježnom leopardu promjenom njegovog staništa, što bi utjecalo na dostupnost plijena za lov, prisiljavajući ga na kretanje i sukob s drugim vrstama mačaka.
• Carski pingvin (Aptenodytes forsteri): glavni utjecaj ove životinje je smanjenje i koncentracija morskog leda, što je potrebno za njezinu reprodukciju i razvoj potomstva. Slično, klimatske varijacije utječu i na oceanske uvjete, koji na isti način utječu na vrstu.
• Lemuri: ovi endemski primati Madagaskara snažno su pogođeni, između ostalih razloga, klimatskim varijacijama koje s jedne strane utječu na smanjenje oborina, povećavajući razdoblja suša koje utječu na proizvodnju drveća koje je izvor hrane za životinje. S druge strane, razvoj ciklona na tom području zbog klimatskih promjena.
• Obična žaba (Bufo bufo): ovaj vodozemci, kao i mnogi drugi, vide svoje reproduktivne biološke procese promijenjene zbog povećanja temperatura vodenih točaka u kojima se razvijaju, što u nekoliko vrsta uzrokuje napredovanje mrijesta. S druge strane, ovaj toplinski učinak u vodi smanjuje dostupnost otopljenog kisika, što također utječe na ličinke ovih životinja.
• Narval (Monodon monoceros): promjene u arktičkom morskom ledu, produktu globalnog zatopljenja, utječu na staništa ovog morskog sisavca, kao i staništa beluge (Delphinapterus leucas), budući da se distribucija plijena mijenja. Neočekivane klimatske promjene mijenjaju ledeni pokrov, zbog čega su mnoge od ovih životinja zarobljene u malim prostorima između polarnih blokova, što u konačnici uzrokuje njihovu smrt.
• Prstenasta brtva (Pusa hispida): gubitak staništa nastalog ledom glavna je prijetnja ovoj životinji, na koju utječe globalno zatopljenje. Ledeni pokrivač bitan je za mladunce, a kako se smanjuje, utječe na njihovo zdravlje i izaziva veću smrtnost, osim što izaziva veću izloženost grabežljivcima. Klimatske varijacije također utječu na dostupnost hrane.

Ostale životinje pogođene klimatskim promjenama

Upoznajmo druge vrste životinja koje su također pod utjecajem klimatskih promjena:

• Caribou ili sobovi (Rangif.webper tarandus)
• Plavi kit (Balaenoptera musculus)
• Vermilion žaba (Temporaria žaba)
• Cochabamba zeba (Compsospiza garleppi)
• Earwig kolibriHylonympha macrocerca)
• Iberijski desman (Galemys pyrenaicus)
• Američka štuka (Ochotona princeps)
• Europski obični muholov (Ficedula hypoleuca)
• koala (Phascolarctos cinereus)
• Morski pas medicinska sestra (Glingsmostoma cirratum)
• Imperal AmazonAmazona imperialis)
• Bumbar

Životinje su izumrle zbog klimatskih promjena

Neke vrste nisu mogle izdržati šokove uzrokovane klimatskim promjenama pa su već izumrle. Poznajmo neke izumrle životinje zbog klimatskih promjena:

• Melomys rubicola: Melomys de Cayo Bramble bio je endemičan za Australiju, ponavljajući ciklonski fenomeni uzrokovani klimatskim promjenama izbrisali su postojeće stanovništvo.
• Incilius periglenes: poznat kao zlatna žaba, bila je vrsta koja je nastanjivala Kostariku, a zbog različitih uzroka, uključujući globalno zatopljenje, izumrla je.

Klimatske promjene trenutno su jedan od ozbiljnih ekoloških problema koji imaju globalni utjecaj. S obzirom na negativan utjecaj na čovječanstvo, ono traži mehanizme za ublažavanje tih učinaka. Međutim, u slučaju životinja, isto se ne događa, vrlo su osjetljive na ovu situaciju. Na ovaj način hitno su potrebne dodatne radnje kako bi se smanjila šteta koju pretrpe životinjske vrste na planetu.

Ako želite pročitati više članaka sličnih Životinje najviše pogođene klimatskim promjenamaPreporučujemo da uđete u odjeljak Ugrožene životinje.

Reference

1. Creary, M. (s / ž). Učinci klimatskih promjena na koraljne grebene i morski okoliš. Ujedinjeni narodi. Dostupno na: https://www.un.org/es/chronicle/article/efectos-del-cambio-climatico-sobre-los-arrecifes-de-coral-y-el-medio-marino

Bibliografija

• Sánchez, B., Flores, S., Rodríguez, E., Anaya, A. i Contreras, E. (2020). Uzroci i posljedice klimatskih promjena u stočarskoj proizvodnji i zdravlju životinja. Meksički časopis za stočarske znanosti, 2021.-2022 .; 11 (Dodatak 2): 126-145 http://www.scielo.org.mx/pdf/rmcp/v11s2/2448-6698-rmcp-11-s2-126.pdf
• BirdLife International. 2021-2022. Aptenodytes forsteri. Crveni popis ugroženih vrsta IUCN-a 2021-2022: e.T22697752A157658053. https://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2020-3.RLTS.T22697752A157658053.hr
• IUCN SSC grupa stručnjaka za vodozemce (2020). Incilius periglenes. Crveni popis ugroženih vrsta IUCN-a 2021-2022: e.T3172A54357699. https://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2020-3.RLTS.T3172A54357699.hr
• Neodređeno (2013). Dermochelys coriacea. IUCN-ov Crveni popis ugroženih vrsta 2013: e.T6494A43526147.https: //dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2013-2.RLTS.T6494A43526147.en
• Nedefiniran. (2016). Pusa hispida. IUCN -ov Crveni popis ugroženih vrsta 2016: e.T41672A45231341. 20. svibnja 2021.https: //dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2016-1.RLTS.T41672A45231341.en
• Nedefiniran. (2017). Caretta caretta (izmijenjena verzija procjene iz 2015.). Crveni popis ugroženih vrsta IUCN-a 2021-2022: e.T3897A119333622. 20. svibnja 2021.https: //dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2017-2.RLTS.T3897A119333622.hr
• Uribe, E. (2015). Klimatske promjene i njihovi učinci na biološku raznolikost u Latinskoj Americi. UN, ECLAC, Europska unija. Dostupno na: https://repositorio.cepal.org/bitstream/handle/11362/39855/S1501295_en.pdf?sequence=1 Waisgood, R., Wang,

Fotografije životinja koje su najviše pogođene klimatskim promjenama