Obična lastavicaHirundo rustica), ptica je iz reda Passeriformes koja grupira većinu vrsta na svijetu, koje se obično nazivaju pticama ili pjevicama zbog vokalizacija koje normalno emitiraju za komunikaciju. Pripadaju rodu Hirundo, koji uključuje životinje, porijeklom iz starog svijeta s izuzetkom obične lastavice, koja sada ima kozmopolitsku rasprostranjenost, za koju nastanjuje Ameriku, Aziju, Europu, Afriku i Oceaniju.
Između ostalih karakteristika, ova ptica ima osebujan način izgradnje gnijezda, o čemu ćemo dalje govoriti. Nastavite čitati ovaj članak Better-Pets.net i saznajte je li gnijezda lastavica zaštićena su.
Pregled lastavica
Obična lastavica je mala ptica, doseže blizu 20 cm i može imati raspon krila do gotovo 35 cm. S obzirom na težinu, varira između 17 i 20 gr. Boja je kombinacija plavkasto crne, smeđe i bež boje. Iako su mužjaci i ženke slični, prvi pokazuju izrazitiju boju, kao i duži rep. Simetrija repa i krila identificirana je kao obilježje odabira, pa ženke teže odabiru mužjake koji posjeduju te strukture s najvećom simetrijom, ostavljajući mužjake s asimetričnim obilježjima s manjom šansom za parenje. Iako potonji, s vremenom se mogu povezati s reproduktivnim parom koji postaje vrsta pomagača za izradu i obranu gnijezda, kao i za inkubaciju i uzgoj, konačno se sposobni razmnožavati sa ženkom.
Ženke i mužjaci sudjeluju u inkubaciji jaja i njezi novorođenčadi, iako prvi nude veću posvećenost poslu uzgoja. Ove se ptice razmnožavaju između svibnja i kolovoza, s mrijestom između 2 do 7 jaja.
Jesu društvene životinje, uobičajeno ih je promatrati u skupinama na zgradama i električnim ili telefonskim kabelima. Gnijezde se i na zajednički način, iako s razmakom između njih, jer su u pogledu svojih gnijezda dosta teritorijalni. Imaju potpuno migracijske navike, Europska populacija prezimljuje na jugu ili zapadu kontinenta, ali većina se seli u Afriku. Oni iz Azije, nalaze se na jugu regije, dok oni iz Sjeverne Amerike idu na jug kontinenta.
Od čega su napravljena gnijezda lastavica?
Lastavice grade prilično složena gnijezda s osebujnim oblikom čaše ili pola šalice [1]. Gotovi su uglavnom od blato, koje i muškarci i ženke prevoze na više putovanja do mjesta koje su odabrali za to. Osim toga, koriste suhe trave pa čak i algi i perja dugo da pokrije glinenu podlogu.
Lastavice su konstrukciju svojih gnijezda prilagodile strukturama koje su izgradili ljudi. Ranije su to činili na liticama i stjenovitim mjestima, ali sada koriste prostore poput staja, mostova, pa čak i područja za čamce koji im daju čvrst prostor s kojeg mogu popraviti ovu strukturu. Voda je važan resurs pa se gnijezde blizu nje.
Kao što smo spomenuli, staje lastavica je teritorijalna sa svojim gnijezdom. Međutim, u prisutnosti određenih predatora, poput grabljivica, podvrgava se, unatoč brzom i brzom letu. No, ove su ptice u nekim regijama razvile međusobni odnos s skokama, koje se hrane isključivo ribom. Zatim, lastavice pokušavaju razviti svoja gnijezda pod ovim grabljivicama, tako da će braniti područje od bilo koje druge ptice koja im se približi. Sa svoje strane, prvi će upozoriti svojim vokalizacijom ako otkriju opasnost u blizini.
Na ovaj način, gnijezda lastavica općenito su zaštićena, s jedne strane jer su izgrađene na mjestima koja nisu lako dostupna grabežljivcima, a s druge zbog zaštite spomenute u prethodnim redovima, koju pružaju morske ptice.
Vraćaju li se lastavice u isto gnijezdo?
Utvrđeno je da se lastavice na kraju vraćaju u isto gnijezdo, koristeći ga barem u dvije uzastopne prilike [2]. No, s obzirom na kvalitetu ovih struktura, s nekoliko jednostavnih popravaka čak se mogu koristiti i dulje.
Vrsta ima tendenciju biti monogamna, ali može imati i kopulacije s drugim parovima. Ako par lastavica postigne reproduktivni uspjeh, oni ostaju zajedno nekoliko godina, proizvodeći nekoliko generacija potomaka. Kad dođe do povratka migracije, ako se bilo koji član uspostavljenog para ne vrati, uobičajeno je da se formiraju novi parovi za nastavak reprodukcije.
Budući da su selice, neke se ne uspijevaju vratiti na stanište podrijetla, pa se gnijezda, kao stabilne konstrukcije, često mogu koristiti i drugim parovima lastavica, pa čak i pticama drugih vrsta.
Mogu li se ukloniti gnijezda za gutanje?
Gnijezda lastavica izrađena su uz veliki napor, budući da svojim malim kljunovima pomiču potrebno blato koje je potrebno za izgradnju gnijezda, uz ostatak materijala.
Za prethodno spomenuto, ako se gnijezda nalaze na područjima koja ne stvaraju probleme, ne smijemo uklanjati gnijezda lastavica, kako bi im se ponudila prilika da ih ponovno koriste u sljedećim reprodukcijskim sezonama.
Međutim, izmet ovih ptica može sadržavati salmonela, što bi podrazumijevalo zdravstvene probleme, na primjer za domaće životinje i za ljude. U tom smislu, ako su gnijezda izgrađena u prostorima na koje može utjecati izmet lastavica, tada ih se mora ukloniti tako da se gnijezde na drugim područjima, čime se izbjegava stvaranje bolesti.
Obična lastavica klasificirana je kao najmanje brini. Međutim, njegov populacijski trend se smanjuje. Dva su glavna uzroka ove činjenice:
- Snažne promjene u poljoprivredi: utječu na dostupnost insekata u tim ekosustavima, koji su specifična hrana ove ptice. Dakle, upotreba insekticida, na primjer, drastično smanjuje njihovo postojanje.
- Ptica je prilično osjetljiva na klimatske promjene: klimatske varijacije utječu i na mjesta gdje prezimljuje i gdje se razmnožava, što ima negativan utjecaj na vrstu.
Ako želite pročitati više članaka sličnih Jesu li gnijezda lastavica zaštićena?, preporučujemo da uđete u naš odjeljak zanimljivosti o životinjskom svijetu.
Reference- BirdLife International. (2019.). Hirundo rustica. Crveni popis ugroženih vrsta IUCN -a2021-2022: e.T22712252A137668645. https://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2019-3.RLTS.T22712252A137668645.hr
- Torres, C. i Brandolin, P. (2019). Podaci o reprodukcijskoj biologiji staje lastavice Hirundo rustica i novi zapisi o gniježđenju u provinciji San Luis i jugozapadno od Córdobe, Argentina. Cotinga 42 (2020): 61-65. Dostupno na: https://www.neotropicalbirdclub.org/cotinga/C42/Articles/Cotinga42-15Torres.pdf
- Roth, C. (2002). Hirundo rustica. Web raznolikosti životinja. Sveučilište u Michiganu, Zoološki muzej. Dostupno na: https://animaldiversity.org/accounts/Hirundo_rustica/
